Muzej rudničko-takovskog kraja radi na projektu „Obrenovići u muzejskim i drugim zbirkama Srbije i Evrope“, sa idejom da se prikuplja sva zaostavština koja je pripadala vladarskoj kući Obrenovića i da se sve ono što se čuva u galerijama, muzejima, arhivima i bibliotekama obradi i prezentuje kroz stručne kataloške publikacije.
Prvih pet predstavljeno je i valjevskoj publici.
Prve dve publikacije nosile su naziv „Obrenovići u muzejskim i drugim zbirkama Srbije“, a od treće knjige dodat je epitet „i Evrope“, a predato je na štampu i šesto izdanje. Danas ćemo u Valjevu imati priliku da Zorica Marković iz valjevskog Zavoda za zaštitu spomenika kulture prezentuje svoj rad, koji će biti objavljen u šestoj knjizi. Najveće muzejske, bibliotečke, galerijske kuće u Srbiji, prikupile su sve ono što je vezano za porodicu Obrenović, od njihovih ličnih predmeta, komada odeće, oružja, odlikovanja, komada nameštaja, značajnih privatnih javnih pisama i dokumenata. Najpre se piše tekst koji govori, ukoliko se radi o manjem muzeju, poput gornjemilanovačkog, o odnosu Obrenovića sa pojedinim delovima Srbije, ako pričamo o našoj zemlji, a ako su u pitanju inostrani, radi se, na primer o boravku kralja Milana u Parizu ili Beču. Zatim se svi ti predmeti kataloški obrađuju, prema imenu i prezimenu i datumu i mestu nastanka predmeta, ukoliko je reč o umetničkom delu, imamo naziv slikara i vreme kada je delo nastalo, ako se radi o industrijskoj ili manufakturnoj proizvodnji, navode se vrsta i način izrade, kao i materijal koji se obrađivao, zatim i dimenzije koje su veoma bitne. Na kraju, način pribavljanja i inventarni broj. Do sada su obrađene i javne zbirke Crne Gore, Beča, Pariza. Dosta je i manastirskih i crkvenih zbirki. Imamo poseban rad koji govori o Obrenovićima kao darodavcima našim crkvama i manastirima, takođe i segment koji je posebno vezan za privatne kolekcije, jer imamo dosta kolekcionara u Srbiji i Evropi koji se bave time, kaže autor edicije Aleksandar Marušić.
Svaka publikacija ima dvanaest ili trinaest radova i između 368 i 380 strana, načijoj izradi je radilo preko 50 ljudi. Do sada je i nagrađivana više puta, a u pripremi je, kako je rečeno i sedmo izdanje.
Naš cilj je, što govorimo u šali, ali ima tu dosta i zbilje, da ćemo ići ka deset knjiga. Za sada ćemo se fokusirati na izradu sedmog izdanja, imamo dosta materijala, interesovanje je veliko. Mi ovim dajemo faktičko stanje i tu govorimo ne samo o dinastiji, nego i o kulturnom nasleđu srpskog naroda, a koji se pre svega tiče 19. veka i u muzeološkom i svakom drugom humanističkom smislu. To je dobar materijal za istoričare i istoričare umtnosti, sociologe, etnologe i antropologe i nadamo se da će pored simbolične, imati i praktičnu namenu, zaključuje Marušić.