Mogućnost otvaranja rudnika litijuma i bora u valjevskom kraju nije bila tema predstavnika vlasti, koji su ovih dana posećivali valjevski kraj i najavljivali otvaranje fabrika i izgradnje puteva, rekao je predsednik GO DS-a u Valjevu Zoran Jakovljević.
S obzirom da većina građana nije upoznata sa tom temom, kao i da je do saznanja o o istraživanjima nalazišta došlo slučajno, GO DS-a se raspitivao i doznao još neke informacije. Jakovljević smatra i da je valjevska javnost opravdano uznemirena postojanjem takve mogućnosti i opravdava pokretanje građanske inicijative protiv otvaranja takvog rudnika:
Tim pre što je za takva istraživanja potrebno imati dozvolu zvaničnih organa Republike Srbije. Prema do sada raspoloživim informacijama, privatna kompanija Euro Lithium obavlja istraživanja na 32 lokacije u valjevskom kraju, na području od 16 kvadratnih kilometara, u blizini puta Valjevo-Lajkovac, duž reke Kolubare, gde je pronašla velike zalihe litijuma I bora: oko 7 miliona tona litijum karbonata I 60 miliona tona rude iz koje je moguće izdvojiti bor, za koje tvrdi da su ovom trenutku među najbogatijim u svetu. po aktuelnim cenama na svetskom tržištu, radi se o deonicama vrednim više milijardi dolara. Pronađena je na dubinama od 240 do 350m, a najdeblji sloj rude na jednoj bušotini je 62m.
Kompanija EURO LITHIUM procenjuje da bi iskopavanje rude moglo da počne već 2025 godine. U ovom trenutku traže investitore koji bi omogućili nastavak istraživanja. Mada na prvi pogled može izgledati afirmatuivno za ovaj kraj, otvaranje površinskog kopa litijuma i bora bi imalo visoku cenu, prvenstveno u okvirima zaštite životne sredine. Zato bi građani to morali da znaju i morali da se pitaju. Oni treba da znaju kako će to uticati na poljoprivredno zemljište, podzemne i nadzemne vode, na vazduh koji udišemo. Zato je GO DS-a pozvao resorni odbor stranke za zaštitu životne sredine. Članica tog tela Vesna Petković je ukazala na netransparentnost i obavijanje velom tajne svih prethodno sprovedenih radnji oko ispitivanja nalazišta litijuma i bora u valjevskom kraju, a koje uvek imaju dalekosežne posledice:
Nedopustivo je I to da lokalna vlast ne obavesti sugrađane čije interese treba da zastupa o tome šta se dešava, već krije informacije. Kada se dođe u fazu da je nešto teško promeniti, javnost tek tada saznaje. Ovo je I poziv građanimaovog kraja da se uključe I da zaustave takvu praksu. Svakako da bi otvaranje takvog rudnika, ozbiljno zagadilo zemlju, vodu I vazduh. Sve to će uticati I na zdravlje stanovnika, što može da izazove masovno iseljavanje sa ovih područja, rekla je Petković.
Takav rudnik bi radio dok kompanija ima interes. Za Jadar se kaže da će se ruda eksploatisati 20-25 godina. Nakon toga, ostaje nenastanjiva površina. Vlast će zasigurno reći da mi to moramo da prihvatimo, jer smo mala i nerazvijena zemlja, a baš zbog toga moramo da sačuvamo svoju zemlju za poljoprivredu, turizam i grane industrije koje ne zagađuju životnu okolinu, što su strateški važni resursi rekla je Vesna Petković. Oni će biti sve važniji u budućem periodu, zbog klimatskih promena kojima smo izloženi. O toj temi govorio je i prof.dr Branimir Jovančićević. On je podsetio da su svojevremeno u njihovim redovima imali 30 doktora nauka u različitim oblastima zaštite životne sredine, ali da ipak nisu bili zadovoljni kako se taj proces odvijao, pa je 2012. godine prekinut:
izjava: dr Branimir Jovančićević, predsednik Resornog odbora DS-a za ekologiju i zaštitu životne sredine: Problemi zagađenja životne sredine su se već toliko nagomilali da se ne mogu rešavati ad hoc, pojedinačnim inicijativama I građanskim udruženjima, NVO I međunarodnim institucijama. On se može rešavati samo ako ta tema bude u fokusu delovanja neke buduće vlade. Budući ministar zaštite životne sredine mora biti bar na nivou potpredsednika vlade, da bi se obezbedio plitički “input” u rešavanju nagomilanih problema. Srbija je mala država I nema kapacitet za otvaranje velikog broja rudnika, istakao je predsednik Resornog odboar DS-a za ekologiju I zaštitu životne sredine.
Te istražne operacije ukazuju da rezerve nisu toliko obećavajuće za otvaranje rudnika, što uliva nadu da se to možad neće ni desiti, smatra prof.dr Branimir Jovančićević.